Rječnik pojmova: Važne činjenice o kosi

Pigmenti u folikulima kose daju kosi njezinu prirodnu boju. Proizvode se unutar posebnih stanica pigmenata i odande pigmenti putuju kroz uske kanale do keratinocita i preplavljuju cijelu kosu bojom. Tamnokosi ljudi uglavnom imaju višu koncentraciju pigmenata u kosi od plavokosih.

Sloj kutikula oblikuje vanjski dio vlasi. Sastoji se od jednog ljuskastog sloja koji se preklapa keratinocitima. Stanje tog vanjskog sloja ukazuje na stanje zdravlja kose. U optimalnom slučaju, plosnate ljuskice keratinocita zaglađene su oko korteksa i izvana štite unutrašnji dio vlasi od štetnih utjecaja. Netaknuti slojevi kutikuja oko vlasi oblikuju glatku strukturu koja odražava svjetlost. Prekrasan sjaj ukazuje na zdravu kosu.

Sloj kutikula oštećene kose (izbjeljivanjem, trajnom ondulacijom i čestim vrućim sušenjem sušilom) neravan je i hrapav. Tada štetne tvari mogu lako ući u korteks kose. Zbog toga kosa izgleda krhko, beživotno i kuštravo. Intenzivni tretmani za kosu i regeneratori obnavljaju glatku strukturu sloja kutikula.

Svaka vlas prolazi niz razvojnih faza. Većina vlasi (oko 8 do 10 vlasi) u fazi su rasta. U toj fazi stvara se korijen nove kose i kosa raste. Ta faza traje oko dvije do sedam godina. Zatim slijedi dva do tri tjedna prijelazne faze. U toj fazi proizvodnja stanice u folikulu privremeno prestaje, folikul se steže i kosa ispada. Otprilike jedan posto folikula u toj je prijelaznoj fazi. U sljedećoj fazi odmora, folikul kose se obnavlja, stanice se ponovno počinju odvajati i oblikuje se nova kosa. Oko 10-20% svih vlasi u ovoj su fazi koja traje oko dva do četiri mjeseca.

Prhut se pojavljuje kad se prerano ljušte odumrle stanice kože na vlasištu. To se može dogoditi bez obzira na to je li vlasište suho ili masno. Različiti utjecaji mogu uzrokovati prhut: stres, nepravilna prehrana, hormonalne promjene kao i suh grijani zrak, često sušenje sušilom ili agresivni šamponi. Rješenje su šamponi protiv prhuti s aktivnim sastojcima poput oktopiroksa ili cinkova piritiona.

Folikul dlake nagnuto je uvrnuće u vlasištu, u koje se usidri svaka vlas. Vlas se oblikuje unutar tih folikula. Lojne žlijezde završavaju u gornjem dijelu folikula i opskrbljuju kosu i vlasište lojem.

Sijeda kosa nije doista siva, nego je spoj bezbojne i pigmentirane kose. Taj spoj izgleda sivo. Kosa pobijeli kad stanice pigmenta smanje svoju sintezu melanina. Kod nekih ljudi taj postupak počne vrlo rano, a kod drugih vrlo kasno. Genetski čimbenici određuju pojavu sijedih vlasi.

Rast

Vlas dnevno naraste od 0,3 do 0,45 milimetara ili od 1 do 1,2 centimetara mjesečno. Gotovo je nemoguće utjecati na rast kose izvana. Najduža vlas duga je između 40 i 80 centimetara.

Glavni sastojak kose (i noktiju) je keratin, vrlo elastičan protein.

Životni vijek vlasi

U prosjeku vlas ostaje u vlasištu od šest do osam godina prije nego što ispadne. Individualni životni vijek ovisi o genetskim čimbenicima. U slučaju jakog ispadanja kose, životni vijek vlasi može se smanjiti na tri do četiri godine.

Gubitak od 30 do 100 vlasi dnevno je normalno. Nekoliko uvjeta mogu uzrokovati gubitak više od sto lasi dnevno. U oko 95% slučajeva razlog gubitka kose kod muškaraca i žena su genetski čimbenici. Zbog prekomjerne proizvodnje muških hormona, opskrba folikula kose krvlju je smanjena i zbog toga kosa više nije čvrsto usidrena u vlasištu.

Kožni pigment melanin također se nalazi u keratinskim vlaknima kose. Količina melanina određuje koliko je kosa svijetla ili tamna. Kako ljudi stare, proizvodnja melanina se usporava i kosa postaje siva ili bijela. Postoje dvije vrste melanina, veći pigmenti smeđe-crni eumelanin i značajno manji pigmenti crveno-žuti feomelanin. Sve postojeće ljudske boje kose sastoje se od ta dva pigmenta.

Naša genetska struktura određuje hoćemo li imati deblju ili tanju kosu. Europejci smatraju vlas promjera 0,04-0,06 milimetara tankom, vlas promjera 0,06-0,08 normalnom, a vlas promjera 0,08-0,1 debelom. U usporedbi s europskom kosom, azijska kosa je značajno deblja. Prosječni promjer azijske vlasi je 0,08-0,12 mm. Europska kosa ima pomalo eliptičan oblik, dok je azijska okrugla i elastičnija.

Koža na vlasištu slična je ostaloj koži tijela i jednako je osjetljiva. Unatoč kosi, vlasište može dobiti opekline od sunca. Hladnoća, toplina i drugi vremenski uvjeti mogu osušiti vlasište i uzrokovati svrbež i/ili prhut. Zbog niza razloga, lojne žlijezde u vlasištu mogu proizvoditi previše loja i dovesti do masnog vlasišta.

Lojne žlijezde postoje gotovo posvuda na koži, uključujući i vlasište. Te žlijezde proizvode loj koji štiti vlasište i kosu od isušivanja. Sinteza loja može se tu i tamo poremetiti zbog genetskih predispozicija, stresa ili hormonalnih promjena. Rezultat je masno vlasište ili vrlo suho vlasište. Oboje može dovesti do neugodnih stanja vlasišta poput svrbeža, crvenila ili prhuti.

Na dugoj kosi često možemo opaziti ispucane vrhove. U većini slučajeva uzrokovani su mehaničkim stresom poput češljanja, četkanja ili odbijanja o ramena. Često bojenje, izbjeljivanje, trajne ondulacije ili uporaba uređaja koji zrače toplinom također mogu dovesti do ispucanih vrhova. Tekućine za ispucane vrhove oblažu vrhove veoma tankim silikonskim filmom kako bi se poboljšao izgled kose, barem na neko vrijeme. Inače je šišanje jedino učinkovito rješenje.

Jačina

Jedna vlas može izdržati najmanje 100 g težine, a da ne pukne. Ako uračunamo sve vlasi kose, tada prosječno vlasište ima kapacitet nosivosti najmanje deset tona.

Kosa se sastoji od otprilike 80% keratina (proteina), 10-15% je voda, a preostalih 5-10% su pigmenti, minerali i lipidi. Sloj kutikula oblikuje vanjski sloj svake vlasi. On obavija unutarnji dio vlasi koji zovemo korteks kose. Korteks sadrži oko 80% težine kose. Bojenje, izbjeljivanje i trajna ondulacija događa se unutar korteksa kose.

Prosječan broj vlasi na glavi ovisi o boji kose. Plavokosi ljudi imaju najveći broj vlasi, 150.000. Crnokosi ljudi su drugi s oko 110.000 vlasi, zatim slijede smeđokosi sa 100.000 vlasi i crvenokosi s 80.000 vlasi.